Karijes

Karijes je najčešća bolest zubi, koja zahvaća 90% populacije, bez obzira na starosnu dob ili spol. U širenju karijesa važnu ulogu ima prehrana, jer je dokazano kako kod ljudi koji svoju prehranu baziraju na prirodnu hranu, sa manje ugljikohidrata, ima manje slučajeva karijesa.
Prema nekim teorijama karijes uzrokuju ostatci hrane u ustima, dok druge teorije kažu kako je uzrok prisustvo bakterija u ustima.

U svakom slučaju za prevenciju karijesa preporuča se pažljiva higijena usta i prehrana bogata vitaminima, proteinima i mineralima, a siromašna šećerima.
Karijes najčešće zahvaća prve donje i gornje kutnjake, potom druge kutnjake, a najrjeđe sjekutiće i često je lokaliziran na prostoru između zubi ili u interkuspidalnim sulkusima.
Na zubima se često uočavaju mala oštećenja cakline, koja potom zahvaćaju cijelu debljinu cakline, te prelaze na dentin. Dentin je manje tvrdoće od cakline, pa oštećenje kroz njega napreduje progresivno, te prelazi na unutarnju šupljinu zuba.

Karijes se može dijeliti na površinski, srednji i duboki.
Površinski karijes zahvaća samo caklinu zuba i eventualno jedan dio dentina. Srednji karijes zahvaća dublji dio dentina, dok duboki karijes zahvaća dentin cijelom debljinom, te uzrokuje infekciju pulpe. Površinski karijes nema bolnu simptomatologiju, dok u slučaju srednjeg karijesa dolazi do osjetljivosti na toplo i hladno, te određene vrste jela, kao npr. slatkiše. Kod dubokog karijesa bol je izraženija, oštrija i silovitija, ponekad spontana, a ponekad uzrokovana podražajima.

Prije svega je potrebno eliminirati bol, ako je prisutna, te zaustaviti proces oštećenja zuba. Površinski i srednji karijes se odstranjuju bušilicom, potom se dobivena šupljina na zubu dezinficira, a onda ispunjava materijalom za plombiranje. Što se tiče liječenja dubokog karijesa, potrebno je prije svega utvrditi da li je i koliko pulpa zahvaćena infekcijom, te se u slučaju velikog oštećenja pulpa odstranjuje. Ako je oštećenje pulpe manje, pristupa se medikamentnom procesu rekonstrukcije dentina, te stavljanju izolirajućeg i plombirajućeg materijala na zub.

Prevencija karijesa kreće od trudnoće, kada trudnica treba unositi u organizam dovoljno fluora, vitamina i minerala. Također je potrebno tijekom cijelog života održavati higijenu usta i zubi, te izbjegavati cigarete, alkohol, gazirana pića i kavu, te se hraniti prirodnom hranom, kako bi se smanjila mogućnost od karijesa. Potrebno je i najmanje dva puta godišnje posjetiti svog stomatologa, kako bi se u slučaju pojave karijesa pristupilo liječenju, dok je karijes površinski.