Zagonetka sfinge

Od vremena staroegipatskog Novog Kraljevstva (oko 1400. g.pr.Kr.) pa sve do osnivanja
suvremene egiptologije prije više od jednog stoljeca, vladalo je opce mišljenje da je
velika sfinga u Gizi postavljena na ulaz velikih piramida kako se uvijek vjerovalo kao
njihov cuvar, napravljena zapravo prije razdoblja cetvrte dinastije (koje je zapocelo oko
2550 g.pr.Kr.). S druge strane, istražitelji iz dvadesetog stoljeca cvrsto su uvjereni da je
upravo tada ona i napravljena oko 2500 g.pr.Kr. za vrijeme cetvrte dinastije i vladavine
faraona Khafre (Kefrena) i da je njegovo lice upotrijebljeno kao model za lice sfinge.
1991. godine, egiptologe je uzdrmala vijest dr. Roberta Schocha, geologa sveucilišta u
Bostonu, da postoje dokazi koji pokazuju da su ranija mišljenja bila ipak tacna i da Velika
sfinga najvjerojatnije datira iz 7000. – 5000. g.pr.Kr. Tacnije, Schoch tvrdi da trup sfinge
datira iz tog razdoblja, te zakljucuje da je taj velicanstveni div izgraden u nekoliko faza,
od kojih je u prvoj fazi napravljen trup, a u zadnjoj je isklesana stražnja strana.

Vecina egiptologa smatra da je sfinga bila napravljena kao cuvar piramida, ali ako je
Schoch u pravu, ona je postojala nekoliko tisucljeca prije tih gradevina. Roberta Schocha
do tog su zakljucka doveli tragovi djelovanja vremenskih prilika koji su vidljivi na sfingi
jer, dok druge gradevine na ovom podrucju imaju tragove abrazije pijeska i vjetra, na
sfingi se vide tragovi erozije koju je uzrokovala voda, a posljednje je razdoblje poplava
i kiša ovdje bilo izmedu 12.000 i 3.000. godina prije Krista. Njegovo odredivanje starosti sfinge
podudara se sa seizmickim ispitivanjima, pa se nada da ce dobiti dopuštenje egipatske vlade da
uzme uzorke sa sfinge za radioizotopno ispitivanje pri kojemu se upotrebljava klor. Osim toga Schoch
ne vjeruje u teoriju da sfinga ima Kefrenovo lice. Njegove tvrdnje potkrijepio je pozivajuci se na
dokaze newyorškog foreznicara Franka Dominga, da je lice sfinge izrazito "africko" (tj.negoidno). Iako su njegova istraživanja naucno zasnovana, Schoch nije jedini suvremeni istraživac koji tvrdi da sfinga potjece iz razdoblja prije dinastija. U knjizi Zmija na nebu, samouki egiptolog John Anthony West
iznosi mišljenje da je sfinga napravljena najkasnije 10.000 g.pr.Kr. ali je njegovu teoriju
da su je napravili preživjeli s atlantide, zajednica egiptologa odbacila kao neosnovanu.
Novinar Graham Hancock u svojoj knjizi Otisci bogova tvrdi da je sfinga doista
napravljena u razdoblju prije dinastija i da ju je napravila civilizacija koja je prije
postojala, vjerojatno na djelu Antarktika koji je bio pogodan za život, a poslije se naselila
u drugim podrucjima svijeta, ukljucivši dolinu Nila. Bez obzira na to koliko to zvucalo
vjerovatno, mora se priznati da sfinga uistinu potjece iz razdoblja prije dinastija, te da ju
je napravila napredna ljudska rasa, a ne stari Egipcani; samo ostaj pitanje tko su oni
bili !? Poput svog dvojnika u grckoj mitologiji, Velika sfinga iz Gize vrlo je vješta u
postavljanju teških zagonetki.