Kafa

Kafa (arapski: kahva) je napitak koji se priprema kuvanjem prženih semenki biljke kafe, najčešće u vodi ili mleku. Kafa se obično služi topla. Ovo piće je veoma popularno u mnogim zemljama sveta. Kratko nakon konzumacije dolazi do blage nervne stimulacije što pojačava budnost, uzrokuje osećaj toplote, nesanicu, ubrzani rad srca itd. U većim količinama kafa uzrokuje uzbuđenost, psihički nemir, lupanje i preskakanje srca i nesanicu. Postoji više načina pripremanja kafe, a među najpoznatijim su turska kafa, filter kafa, espreso, instant kafa, irska kafa i kapučino (način pripremanja espreso kafe).

Biljka kafa (lat. Coffea) je rod zimzelenog šiblja ili niskog drveća iz familije lat. Rubiacceae. Lišće je naspramno raspoređeno u tročlane pršljenove, cvetovi su beli, smešteni u pazuhu lista, a plodovi koštunice ili bobice sliče plodu trešnje. Rod obuhvata oko 40 vrsta koje rastu paleotropskim oblastima, pretežno u Africi. Tri vrste daju kafu:

• lat. Coffea arabica - koja potiče iz Etiopije, oblasti Kafa, ima cvet podeljen u pet režnjeva i danas se pretežno uzgaja u Brazilu
  
• lat. Coffea liberica - poreklom iz Liberije i Gvineje, ima cvet koji je podeljen na 6-8 režnjeva
  
• lat. Coffea stenophylla - poreklom iz Sijera Leone, ima usko lišće i cvet od 5-7 režnjeva.
  

Trguje se semenom koje je očišćeno od mesnatog omotača i srebrnosjajne pokožice. Odvajanje ovih delova vrši se sušenjem ili kvašenjem. Seme kafe sadrži:

• kofein, jedna šoljica kafe sadrži 100 – 150 mg kofeina
  
• mast (lipide)
  
• šećer (polisaharide i glikozide)
  

Osim toga svako zrno kafe sadrži i hlorogenske kiseline, trigonelin, aminokiseline, proteine i minerale (kalijum, kalcijum, magnezijum, fosfor i sumpor)
Arabika


Arabika



Arabika je kvalitetna kafa, u ukupnoj svetskoj proizvodnji zastupljena je sa čak 75-80%. Raste na nadmorskoj visini od 600 do 2000 metara i na plantažama ne dostiže veću visinu od 3 metra. Mladici treba tri godine da bi počela da cveta. A tek naredno godine, posle prvog cvetanja može dati i prvi rod. Jedno drvo u proseku daje 1 do 3 kilograma plodova, a u Brazilu (gde je berba samo jednom godišnje) berba traje od maja do avgusta.
Poznate arabike:

• Minas
  
• Santos
  
• Sigri
  
• Maragogip
  
• Kostarika
  
• Moka harar
  

Robusta


Šolja Jakobs instant kafe.



Ova vrsta kafe se uzgaja u Africi i Aziji (Indiji, Indoneziji, Vijetnamu), na nadmorskoj visini do 600 metara). Uzgoj ove vrste je lakši, a otpornija je i na bolesti. Zastupljena je sa 20-25% u ukupnoj svetskoj proizvodnji. Karakteriše je sitnije zrno, svetlije boje, nepravilnog oblika. Napitak koji bi bio od čiste robuste ne bi bio odgovarajućeg ukusa, već opor i gorak, bez arome. Zbog toga se ova vrsta koristi prvenstveno za mešavine, budući da daje punoću ukusu. Najveći proizvođači su: Vijetnam, Indonezija, Uganda, Indija i Obala Slonovače..
Obrada


Sirova kafa ima oštar ukus, tako da se prava svojstva, kao i karakterističan miris i ukus dobijaju tek posle obrade.

• Prva faza - termička obrada
  

Ovo je zapravo sušenje zrna tokom koga ona gupe oko 12% svoje mase, a vremenski ova faza predstavlja polovinu ukupnog vremena prženja kafe.

• Druga faza - prženje
  

Tokom prženja kafe se odvijaju mnoge fizičke i hemijske promene kafe, menja se boja, smanjuje vlažnost, gubi težina i dobija aroma. Tokom prženja je najbitnija tolplota, tačnije temperatura koja određuje i boju koja će se postići, na višoj zrna postaju tamnija, a na nižoj se zadržava svetlija boja kafe. Toplota prouzrokuje i rast zapremine, oslobađajući ugljen dioksid dolazi do „kokičastog praska“, odnosno u ćeliji kafe se oslobađa pritisak koji može biti i do 26 bara. Postiji nekoliko načina prženja kafe: „AFTER-DINNER“, cimet, američko, moderno, bečko, italijansko pečenje kafe.

• Treća faza - hlađenje
  

Za hlađenje se korite vazduh ili voda, smatra se da je najbolja kafa koja se naglo ohladi vodom.
Pržena kafa na otvorenom može stajati najviše nedelju, a mlevena samo dva do tri dana.
Istorija



Kafedžinica u Palestini, 1900. godine



Postoji više legendarnih priča o poreklu ovog napitka. Jedna od poznatih priča je o etiopijskom pastiru Kaldiju koji je jednom prilikom primetio da su njegove koze živahnije nego inače. Primetivši da jedu crvene bobice nekog žbuna i okusivši ih, iskusio je isti osećaj živahnosti.
Korisne efekte kafe je spoznao već u 10. veku doktor Al Razi. Krajem 15. veka, putnici koji su se vraćali iz Arabije su proširili kafu po Bliskom i Srednjem istoku i Magrebu. Arapi su čuvali tajnu uzgajanja i pripremanja kafe, ali su je Indusi ipak uspešno prošvercovali i počeli da gaje u Indiji. Godine 1555. dvojica Sirijaca su prvi put donela kafu u Carigrad. Kafana, kao uslužni objekat u kome se prvobitno pripremala i služila samo kafa, je vremenom postala osobitost socijalne kulture - u njima su se okupljali ljudi i održavali kontakti, igrale razne igre, pio alkohol, pušila opojna sredstva i odmaralo. Iz Carigrada je kafa u 17. veku dospela u Mletačku republiku odakle se kafa proširila Evropom. Godine 1645. je otvorena prva kafana u Italiji.^[1] U Engleskoj prva kafana je otvorena 1650. u Oksford. Do 1675. otvoreno je više od 3.000 kafana u Engleskoj.^[2] U Parizu je prvu kafanu otvorio Jermenin Paskal. Kafa je ubrzo postala popularnija od vina u Francuskoj i čaja u Engleskoj. U Beču, prva prodavnica koja je prodavala kafu je otvorena 1683. godine, kada je Srbin Franjo Đura Kolčić, posle propasti turske vojske u Velikom bečkom ratu jeftino otkupio ogromne zalihe ove biljke koje je zaostalo u zaplenjenoj turskoj komori. Zahvaljujući njemu, bečke dame su se ubrzo oduševile egzotičnim ukusom rasanjujućeg napitka, pa je po ugledu na građane najmoćnije države tadašnjeg sveta, sva srednja evropa počela da pije kafu.

izvor:vikipedija

Kafa i religija
Pojavom kafe na evropskom tržištu u 17. veku dolazi do velikih promena. Opsednutost ovim napitkom i biljkom dovodi do toga da kafa bude proglašena satanističkim napitkom od strane nekih katoličkih sveštenika. Oni su naime smatrali da bi kafa mogla da potisne upotrebu crvenog vina, koje je po njihovom mišljenju posvetio Isus Hrist. Ipak, kada je papa Klemenet VIII probao kafu, navodno je odmah promenio mišljenje. Rešio je tu religioznu dilemu tako što je „krstio napitak“, čineći ga time prihvatljivim za katolike

Kafa i zdravlje

Molekularna struktura kofeina




Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, na planeti se svakog dana popije oko 1.5 milijardi šoljica kafe.^[3]
Smrtonosna doza kofeina, prirodnog alkaloida, koji se dobija iz zrna kafe (kao i iz listova čaja i iz kakaovih zrna) iznosi 150 miligrama po jednom kilogramu telesne težine, što znači da čoveka od 80 kg može da ubije 12 grama kofeina, tj. 100 šoljica kafe. Izračunato je da je najveća bezopasna količina 9 šoljica dnevno, ali pošto se za 4 do 6 sati uticaj kofeina izgubi, dnevna doza može biti i znatno veća.^[4]
Dve šoljice kafe sadrže istu količinu stimulansa kao i jedna tableta kofeina. Smatra se da se upotrebom kafe smanjuje asorbcija vitamina i minerala, otežava varenje, da kofein, kao psihoaktivna susptanca izaziva blagu zavisnost, nesanicu, ponekad i gorušicu. Kafa može biti uzročnik palpitacije, ubrzanog rada srca i glavobolje. Ipak, kofein, kao blagi stimulant ima pozitivno dejstvo na raspoloženje i budnost, a neke studije su dokazale da podiže nivo psihofizičke spremnosti, sprečava pad koncentracije, smanjuje depresiju i anksioznost.
Najskuplja i najređa kafa


Cibetka (lat. paradoxurus)




Sorta Kopi Luwak (na idnonežanskom Kopi znači kafa^[5]) je izuzetno retka, godišnje se proizvede oko 250 kg, a 100g se prodaje za 75 američkih dolara. U Kaliforniji se šoljica ove kafe prodaje po ceni od 5 dolara i po rečima vlasnika restorana ovako niska cena opravdava se željom da što veći broj ljudi može da isproba čudesan ukus ovog napitka.
Ova sorta kafe se pravi na ostvima Sumatra, Java i Sulavesi, na kojima žive cibetke (lat. paradoxurus). Ovi torbari hrane se plodovima kafe i zato su smatrani štetočinama, sve dok nije otkriveno da zrno koje prođe kroz njihov digestivni trakt dobije specifični ukus, koji mu daju enzimi iz želuca ove životinje. Polusvarena zrna se skupljaju i od njih se pravi najskuplja kafa na svetu bogate i jake arome. Kafa sa šlagom




Načini pripremanja kafe


Pre upotrebe zrna kafe se suše, zatim prže i melju. Prženje bi trebalo da traje između 7 i 14 minuta (svelta se prži 7, srednja 9-13, a tamna 14 minuta), na temperaturi do 240 stepeni C. Tokom prženja, tačnije između 11 i 12 minuta razvija se veliki broj aroma (preko stotinu), dolazi do gubitka vlage i promene u boji zrna (od zelene preko braon do potpuno crne). Takođe se smanjuju šećer i kiselost, a dobija se gorčina. Usled prženja se stvara ulje koje zrnu kafe daje sjaj. Najbolja kafa se melje neposredno pre kuvanja.
Postoji nekoliko načina kako se kafa priprema:

• Espreso je kafa za koju se smatra da je nastala u Italiji, iako je prvi aparat napravljen u Francuskoj, još početkom 19. veka.
  
• Filter kafa - smatra se da je prvi put napravljena 1908. Slična je espreso kafi, sa tom razlikom što se voda ne pušta pod pritiskom i slabija je od espresa.
  
• Crna kafa (nazvana još i turska, srpska, grčka, domaća) bitno se razlikuje u tome što ima talog (koji se kod espreso i filter kafe zadržava u filteru)
  
• Instant kafa je u obliku kakvom je danas poznajemo (i koristimo) nastala 30-tih godina 20. veka. Priprema je veoma jednostavna i brza, granule se samo preliju toplom ili hladnom vodom.
  

Espreso




Postoji veoma veliki broj različitih toplih napitaka od kafe sa raznim dodacima. To su bečka kafa, moka, ajskafe, kapučino, Cafe Coretto, Cafe Mexicano, Cafe Marnier, Jamaican Coffee, Irish Coffee...
U kafu se dodaju šećer, mleko, pavlaka, šlag, sladoled, razna alkoholna pića, cimet, smokve, čokolada, lešnik, jaje, vanila itd.

Zanimljivosti

• Johan Sebastijan Bah je jednu svoju kantatu posvetio kafi ^[6]
  
• Onore de Balzak je popio 50.000 šoljica dok je pisao „Ljudsku komediju“ ^[7]
  
• Pol Erdeš, mađarski matematičar je govorio da je matematičar mašina za pretvaranje kafe u teoreme ^[8]
  
• 1675. engleski kralj je naredio zatvaranje svih kafana, zbog sumnje, da se u kafanama vode teorije zavere protiv njega.
  

afa je poslije vode najpopularniji napitak, rasprostranjena je širom zemljine kugle, kroz čiji način konzumiranja možemo proučavati običaje i stil odmaranja i uživanja u raznim oblastima svijeta. Postojbina kafe je jugozapadna etiopijska provincija Kafa po kojoj je napitak i dobio ime.

Korištenje magičnog napitka munjevito se širilo. Svi su željeli probati napitak od crvenih bobica. Kafa brzo iz svoje afričke pradomovine pređe u Jemen, gde se proširi njena proizvodnja. Većina kafe iz Jemena odlazila je u ostatak svijeta preko luke Mocha, čiji naziv s vremenom, postade sinonim za KAFU. Jemenci su znali vrijednost kafe i dugo vremena nisu dozvoljavali izvoz stabljika kafe ili nedozrelih plodova. Drevni Arapi napitak prozvaše «qahwah», što znači napitak od biljke. Naziv raširiše po cijelom islamskom svijetu. I tako nastade naziv KAFA.

Prvobitno se KAFA širila samo islamskim svijetom i s godinama se raširi po cijelom Otomanskom carstvu. Svaki kraj je imao svoj specifičan način pripreme. Venecijanski konzul je u svojim izvještajima iz Carigrada često spominjao tamno i vrelo piće koje Turci često piju i uz koje se druže. Ona je bila i vjerni pratilac turskih vojnika. Od grada do grada, od zemlje do zemlje.

U 17. vijeku Turci dođoše do Beča, pokušaše ga osvojiti, ali bez uspjeha. Žurno se povlačeći ostaviše mnoštvo vreća neobičnih zrna. I tako KAFA dođe u Evropu. Bečlije su prvi evropljani koji su počeli uživati pijući mirisni crni napitak. Oni su prvi počeli KAFI dodavati mlijeko, šećer...

PRIČA O KAFI

Divlje stabljike KAFE mogu dostići visinu od 10 do 12 metara, dok stabljike na plantažama dostižu visinu od 3 do 5 metara. Ova relativno mala visina plantažnih stabljika čini berbu lakšom, a proizvodnju ekonomičnijom.

Listovi su joj, u zavisnosti od faze zrelosti, tamnozeleni, svijetlozeleni i bronzanožuti. Cvjetovi su bijeli, prijatnog mirisa, poput španskog jasmina.

Cvjetovi svoje mesto ustupaju crvenim bobicama, manje ili više tamnim, zavisno od vrste KAFE. Na prvi pogled, plod je poput višnje, i po boji i po veličini. Bobica je prekrivena tankim omotačem. Unutar ploda se nalaze dva zrna, okrenuta svojim licem jedno prema drugom. To su, u stvari, zrna KAFE koju mi poznajemo.

Premda u svijetu postoji mnoštvo divljih vrsta KAFE, samo su dvije komercijalizovane: Arabica i Robusta. Arabica, koja čini 70 % svjetske proizvodnje, je veliki grm sa ovalnim, tamnozelenim listovima, koji može porasti do 6 metara u visinu. Ima više naglašen miris, izbalansiranu aromu i njen ukus je kombinacija slatkosti i kiselosti. Ona je i puno skuplja, obzirom na troškove proizvodnje.

Robusta, koja predstavlja 25 % svjetske proizvodnje kafe, raste u močvarnim krajevima, tropskim šumama, na otpilike 700 m nadmorske visine. Ovaj tip KAFE je otkriven krajem 19. veka u Kongu i proizvodi se uglavnom u Zapadnoj Africi i Indoneziji. Robusta sadrži dvostruko više kofeina u odnosu na Arabicu, a stabljika je puno otpornija. Zrno joj je okruglo, manje nego kod Arabice, a treba mu godinu dana za sazrijevanje.

Berba KAFE počinje kad bobice dostignu savršen trenutak zrelosti koji se, na žalost, za svaku bobicu razlikuje. Zbog toga se najbolje vrste kafe beru ručno, što je najbolji i najskuplji način berbe. Bere se jedna po jedna bobica i izostavljaju se zelene i prezrele. Lakši i ekonomičniji način berbe je trešenje ili mašinska berba. Naravno, ukoliko se bobice beru na ovaj način mora se izvršiti uklanjanje zelenih i prezrelih bobica.

U zemljama koje imaju samo jednu kišnu sezonu, kao što je Brazil, KAFA se bere samo jednom godišnje, dok se u zemljama sa dvije kišne sezone, poput Kostarike, KAFA bere dva puta godišnje.

Nakon što su ubrane i prečišćene bobice KAFE se moraju termički obraditi, kako bi se mogle upotrebljavati.

Prva faza termičke obrade je sušenje, u kojem bobice gube oko 12 % mase zrna. Vrijeme sušenja zauzima oko 50 % ukupnog vremena prženja KAFE.

Druga faza je prženje. U ovoj fazi posebno je bitna količina toplote kojoj se izlažu zrna. Viša temperatura prouzrokovaće tamnija zrna, a niža svjetlija.

Treća faza je hlađenje. Kaže se da je najboljeg kvaliteta ona KAFA koja je naglo ohlađena. Za hlađenje se može koristiti i vazduh i voda. Neki smatraju da je najbolja ona KAFA koja je naglo ohlađena vodom.

Ljudi tokom historije nisu znali kako i zbog čega KAFA utiče na njihov organizam pa su je zvali lijekom, drogom, osvježavajućom infuzijom, napitkom od kojeg se ne spava i još mnogim drugim imenima. Kako u stvari, djeluje KAFA?

Danas se zna da je najvažniji i najpoznatiji sastojak KAFE kofein. Čim popijemo KAFU, kofein počinje da struji našim venama i dolazi do mozga. Mozak, odnosno centralni nervni sistem, je stimulisan kofeinom i mi se osjećamo budnijim, raspoloženijim, veselijim, punim energije. Kofein se pod uticajem topline pretvara u vitamin Niacin (grupa B vitamina). Pored toga, kafa sadrži oko 600 isparivih mirisa, bjelančevine, vodu, masnoće i mineralne soli.

Šoljica KAFE je ta koja, barem na kratko, otkloni naše probleme i olakša naš život. Jedna obična šoljica KAFE ima 100 – 150 mg kofeina, tako da i nije štetna. Naravno, ukoliko se konzumira u umjerenim količinama.

Iako su je nekada zabranjivali, ljekari je danas preporučuju, u umjerenim količinama, kao odlično sredstvo za smanjenje opasnosti od mnoštva bolesti.

Spomen KAFE možemo naći i u muzici. Johan Sebastijan Bah posvetio je KAFI cijelu jednu kantatu. To je s jedne strane oda počasti KAFI, ali istovremeno i pokušaj da se ljudima objasni da KAFA nije štetna za žene. Naime, u to doba se smatralo da KAFA žene čini sterilnim, pa su je ljudi zabranjivali ženama. Nakon nekog vremena pokazalo se da to, naravno nije tačno, ali je Bahova arija ostala svima nama kao uspomena na ta vremena. «Ah! Kako je sladak ukus KAFE! Ljupkiji nego hiljadu poljubaca, slađi nego vino od muskata! Moram dobiti svoju KAFU!» - Bahove su riječi.

izvor:vikipedija

KAFA I BONTON



Savrseni espresso, savrseni maniri

Kafa je uvijek uzitak kod kuce, u caféu ili u uredu.
Ipak, kafa ima svoj bonton koji treba postovati kako bi ovaj napitak bio jos ugodniji.
Kada posluzujete goste, savjetujemo posluzivanje u dnevnom boravku, a ne u trpezariji. Pravila bontona nalazu da iznesete servis za kafu na pladnju i sipate kafu u soljice nakon sto ste pitali svoje goste kakvu kafu zele. Tada dodajte secer - ako je gost trazio - i dodajte gostu kafu.
Keramicke soljice su uvijek dobre, ali ako je moguce koristite porculan. Takodjer, zapamtite da bonton nalaze unaprijed ugrijane soljice. Kod tocenja kafe, soljice punite do dvije trecine. Najbolje je koristiti kasicice koje su nesto manje od cajnih. Šoljicu prinasajte ustima desnom rukom, drzeci tanjiric lijevom.
Kada posluzujete samo obitelj kafa se moze posluzivati izravno iz loncica za kafu. U drugim prilikama koristite vrc za kafu, koji moze biti keramicki ili porculanski, u kompletu sa servisom za kafu. Na trzistu postoje i vrlo elegantni modeli od srebra, mjedi, bakra ili celika. Nezavisno od materijala, vrc treba prethodno zagrijati ispiruci ga vrucom vodom, da se kafa ne bi ohladila prije serviranja.
Naravno, gostima uz kafu trebate ponuditi razlicite vrste secera - bijeli ili smedji - posluzen u zdjelama za secer. One takodjer mogu biti dio servisa ili mogu biti napravljene od srebra ili drugih metala.
Buduci da mnogi piju kafu s mlijekom, vrc s mlijekom je obavezan. Napunite ga hladnim ili mlakim mlijekom.
Uz kafu mozete posluziti i razne vrste poslastica. To ovisi o dobu dana. Na primjer, ujutro je prirodno da posluzite brioch ili croissant. Poslije rucka ili vecere, mozete odabrati cokolade, razne kekse ili komad kolaca. Ako posluzujete kekse ili kolace, trebali bi gostima takodjer posluziti i salvete.
Kratka lista najcescih pogresaka prilikom ispijanja kafe:
- stavljanje secera u soljicu prije kafe
- mjesanje kasicicom tako da glasno zvecka po soljici
- ostavljanje kasicice u soljici
- podizanje malog prsta prilikom ispijanja
- stavljanje kasicice u usta, makar samo da se proba jeli kafa
dovoljno slatka



izvor

KAFA: NJENO KRALJEVSKO VISOCANSTVO



Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, na planeti se svakog dana popije oko jedna i pol milijarda soljica kafe! Tako vam uvijek neko, kada mislite da sami ispijate svoju kafu, na drugoj strani svijeta pravi drustvo.
Pise: Tijana Krasic


Njeno kraljevsko visocanstvo, kafa
Kafica nam je mozda najbolja drugarica. Iskreno, najvise volim da je pijem kada sam sama. Imam svoj mali jutarnji ritual: novobeogradska terasa, “Nes” kafica, pogled na lipu ispred prozora, jutarnje zalivanje cvijeca…
..Svi oni koji vitlaju nocu, pa tada uce, rade, druze se, znaju da je kafica i nezamjenljiva drugarica. Ona je tradicionalan izbor u akciji tjeranja sna, jos uvek neprevazidjen. Sve to, naravno, u ogranicenoj kolicini.
Smrtonosna doza kofeina iznosi 150 miligrama po jednom kilogramu tjelesne tezine, sto znaci da covjek od 80 kilograma moze da se ubije s 12 gr kofeina ili 100 soljica kafe, dok bi zenu od 50 kilograma ubilo 7,5 grama kofeina ili oko 60 soljica ovog napitka. Izracunato je da je najveca bezopasna kolicina devet soljica dnevno, ali kako se za cetiri do sest sati uticaj kofeina izgubi, dnevna doza moze biti znatno i veca.
Volter, koji ih je dnevno ispijao po 50 kafa, opomenut je da ne pretjeruje jer je navodno kafa otrov. On bi onda presao na sljedecu soljicu i rekao da u njegovom slucaju kafa djeluje vrlo sporo. Balzak pisuci svoju "Ljudsku komediju" popio je 50.000 soljica kafe, i nista mu se nije desilo. Madjarski matematicar Pol Erdes govorio je da je matematicar masina za pretvaranje kafe u teoreme. Johan Sebastijan Bah je jednu svoju kantatu posvetio turskoj kafi. Mozda bi moglo da se napravi nesto i za nes ili filter kafu?
Nisam probala kakav je efekat “Shower Shock” sapuna ili “Octane Energy” gela za tusiranje, koji su puni kofeina, ali kazu mu da su oni ipak napravljeni da kompjuterske ovisnike (koji su obicno i ovisnici o kafi) da ih stimulisu na redovnije odrzavanje higijene.
Razvojni put kafe
Neki izvori kazu da je efekat kafe na ponasanje prvo uocen u Etiopiji oko 850 godine nase ere. Vrijedni pastir je primijetio da ovce postaju hiperaktivne nakon sto pojedu odredjene crvene bobice. Kada ih je on probao djelovale su na isti nacin. Usamljeni monah je prolazio pored pastira, takodje probao bobice i otkrio da mu mogu pomoci da ostane budan tokom dugih molitvi. Druge price govore o Arapinu koji je sa svojim sljedbenicima protjeran u Etiopiju i osudjen da umre od gladi u pustinji. Jednog dana gladni ocajnici su skuvali zrnevlje nepoznate biljke, i to im je omogucilo da prezive. Taj dogadjaj je u obliznjoj Moki shvacen kao bozji znak, tako da su i biljka i pice od nje dobili ime "moka". Po dolasku u Aziju kafa postaje omiljeno pice arapskog svijeta.
Transport kafe van muslimanskog svijeta bio je zakonom zabranjen, tako da je njeno sirenje zapocelo krijumcarenjem. Medjutim, islamske vlasti u Meki proglasavaju je djavolovim napitkom i zabranjuju njeno konzumiranje, jer uzivanje u kafi nema granica i odvraca narod od vjere Prorokove. Srecom, Turci su osvojili Siriju, Jemen i Egipat i ocarani ukusom nove tecnosti naredbu stavljaju van snage. Tako su prve pretece kafica otvorene u Kairu i Meki, a najpoznatija u Konstantinopolju, 1475. godine. Turcima hvala sto su kafu donijeli i u Evropu. Turci, posto su svijet upoznali sa kafom, prelaze na ispijanje caja. U isto vrijeme kada kafa dolazi u Evropu, sa drugog kraja svijeta stize duhan. Najbolji drug kafice je svakako duhan, a tu ocaravajucu kombinaciju otkrili su, naravno opet, Turci.

Kafa je visegodisnji zimzeleni zbun. Plod kafovca slican je tresnji i u sebi krije dva crna zrna. Kafa cvjeta i radja tri puta godisnje. Sve vrste drveta kafe godisnje daju tek po kilogram ploda, sto uzgajanje i branje cini veoma napornim. Najpoznatije vrsta su: arabika i robusta.

Przenje i mljevenje
Zelena zrna kafe se najprije suse i boja im postaje zuta. Prije upotrebe kafa se mora pravilno isprziti i samljeti. Nekada su domacice same przile kafu pa je svaka imala svoju minutazu za taj posao. Postupak przenja traje izmedju 7 i 14 minuta, a maksimalna temperatura dostize 240 stepeni. Isprezena kafa se dijeli na svijetlu (7 minuta), srednju (9 do 11 minuta), srednjetamnu (12 do 13 minuta) i tamnu (14 minuta). Rijetko gdje se kafa melje pred samo spremanje napitka, iako je upravo tako najbolja.
Najskuplja i najrjedja kafa
Prica koju sam o naj, naj kafi nasla, nije me privukla da je probam. Bice vam za desetak sekundi jasno i zasto. Sorta Kopi Luwak je toliko rijetka da se godisnje proizvede oko 250 kilograma, a pakovanje od stotinak grama prodaje se za 75 americkih dolara. Kopi Luwak se pravi na ostrvima Sumatra, Java i Sulavesi. Na tim ostrvima zivi cibetka, torbar velicine macke koji zivi na drvecu i dugo se smatrao stetocinom jer jede najzrelije plodove kafe. Zrno kafe prolazi kroz njegov digestivni trakt prakticno bez ostecenja, a enzimi u zelucu te zivotinje dodaju nesto jedinstveno ovim zrnima kafe. Domoroci, da se ne bi peli na drvece i brali kafu, su poceli da sakulpljaju polusvareni izmet cibeta. Onda je ovo postala najtrazenija kafa na svetu. Eto kako neko i od lijenosti moze imati koristi.
Cetiri osnovna nacina pripremanja kafe
Espreso je postao planetarni fenomen. Postojbinom ovog napitkasmatra se Italija, iako je u Francuskoj jos pocetkom 19. vijeka napravljena prva masina za espreso. Espresu se dodaju mlijeko, pavlaka i kakao. On je sastojak najveceg broja vrsta napitaka od kafe. Za inspiracije i informacije obavezno posjetite sajt www.latteart.org.
Filter kafa je prvi put napravljena 1908. godine, a osnovna razlika u odnosu na espreso je sto se voda, koja prolazi kroz kafu u filteru, ne pusta pod pritiskom. Uglavnom je slabija od espresa.
Crna ili turska kafa priprema se bitno drugacije, a karakterise je talog koji espreso i filter kafa nemaju. Kod nas ona se zove crna, turska, grcka i domaca. Njene varijante su sa ili bez secera i mlijeka – i to je to. Jedina joj je prednost, ako pozelis da gledas u razne figurice, okrenes solju, prekrstis je i posle par minuta pokaze ti se sudbina pa ne moras da brines o buducnosti. Instant kafa je dozivela pravi bum u 20. vijeku. Pocetak njene proizvodnje se vezuje za jednog japanskog hemicara koji je napravio prve granule instant kafe. Ovakva kakvu je danas koristimo, nastala je tridesetih godina 20. vijeka. Priprema je laka i brza, samo prelijes granule vodom (toplom ili hladnom) i dodas secer i mlijeko. Vremenom su se razvili i sofisticiraniji nacini spravljanja instant kafe, koji se uglavnom svode na prethodno mucenje granula kafe s malkice vode.

Brazil, koji je imao velike viskove kafe obratio se svajcarskoj kompaniji Nestle za pomoc. Rjesenje lakog i brzog pravljenja kafe pronadjeno je 1938. godine i NESCAFÉ je ponudjen svajcarskom trzistu. Nakon Drugog svjetskog rata, NESCAFÉ su pocele da uvoze zemlje sirom svijeta. Granule NESCAFÉ su mjesavina najboljih zrna iz razlicitih zemalja tropskih predela.

Kafa na kub
Kafi se oduvek dodavalo svasta: secer, cimet, mlijeko, smokve, badem cokolada, ljesnik, vanila, slag, jaje, sladoled, pavlaka, voce, ali i razlicita alkoholna pica.
Becka kafa, moka, ajs kafa, kapucino (koji je dobio ime po svojoj smedjoj boji koja podsjeca na boju odjece svestenika iz manastira Kapucin) neki su od najpopularnijih napitaka od kafe, a narocito su popularne razne varijante instant kafenih napitaka.
Razne zemlje su razvile svoje kafene napitke dodajuci im nesto “svoje”.
Italija - Cafe Coretto s amareto likerom od badema;
Meksiko – Cafe Mexicano s tekilom i kahluom;
Francuska – Cafe Marnier s likerom Grand Marnier;
Jamajka – Jamaican Coffee s rumom i Tia Mariom;
Irska - Irish Coffee s viskijem i to irskim.
Moguca je i njemacka kafa sa visnjevacom, ruska, s cim bi drugim nego, s votkom. Ne znam da li je neko probao kafu s sljivovicom – mozda bi to mogao da bude nas izum.




izvor

KAFA I SEKS



Sta vise volite, kafu ili caj? Posljednjih godina, iz zdravstvenih razloga, cesti su savjeti da se zaboravi na kafu i predje na caj. Sa druge strane, malo-malo pa stigne neka vijest da je kafa, ipak, korisna za vase zdravlje zbog ovog ili onog razloga - podrazumijeva se, ukoliko ne pretjerate sa kolicinom.
Sad, nije da vas odgovaramo od konsumiranja caja; cajevi i te kako prijaju i dobri su po vase zdravlje, plus vas, recimo, caj od jabuke s dodatkom cimeta u hladnim zimskim vecerima moze dovesti u veoma prijatno raspolozenje (koje se, izmedju ostalog, moze upotrebiti i za vodjenje ljubavi), ali i kafa vam moze prijati. Ako ne pretjerate s kolicinom, nece vam ni ugroziti zdravlje - a moze vam i poboljsati seksualni zivot.
Zainteresovani?
Kakve sad pa veze imaju kafa i seks, osim one krajnje uopstene, da i kafa i seks donose zadovoljstvo? Najnovija istrazivanja pokazala su da ukus kafe (nije receno da li se to odnosi i na, recimo, slatkise s ukusom kafe) povecava zelju za seksom i produzava seksualni odnos. Po kom mehanizmu ovo funkcionise, jos uvijek nije poznato - ali, cak i ako nije poznato, zna se da funkcionise, pa tako, i ako ste strasni ljubitelj caja, mogli biste ponekad da popijete soljicu kafe s partnerom ili partnerkom, a onda da nastavite s uzivanjem druge vrste.
Da ne bude zabune, ova pojava ne moze da se posmatra po formuli "sto vise kafe, vise seksualnog uzitka", niti "okorjele kafopije" imaju fenomenalan seksualni zivot, za razliku od ostalih smrtnika. Kafa ce imati pozitivan ucinak na vas seksualni zivot samo ako se ne pretjeruje u konzumiranju ovog prijatnog aromaticnog napitka. Ukoliko bez mnogo kafe "ne mozete da zivite", a zelite da poboljsate seksualni zivot, bilo bi korisno da unos kafe smanjite. Previse kafe ucinice vas nervoznim i neraspolozenim za bilo sta, pa i za vodjenje ljubavi.


izvor

Zanimljivosti o carobnom zrnu kafe

* Prapostojbina kafe nalazila se u Africi, a u Evropu i svijet krenula je preko Arabije. Neki podaci govore da je kafa porijeklom iz danasnje jugozapadne etiopske provincije Kaffe, koja se nalazi jugozapadno od Adis Abebe, juzno od jezera Tana.
* Guverner holandske Indonezije van Horn doneo je kafu (1706.) u Amsterdam, gdje je uzgajana u stakleniku, u vjestackim uslovima.
* Jedan grm kafe stigao je i u Pariz - na poklon francuskom kralju Louisu XIV. Smatrajuci tu biljku dragocijenim raritetom, Louis XIV dao je da se napravi posebna kucica - staklenik u Jardin des plantes.
* Iz jedne jedine stabljike kafe - donesene iz Pariza na Martinique (1723. godine) - za nesto vise od pola vijeka razmnozilo se cak osamnaest miliona stabala kafe!
* Naziv kafa ne potjece od prapostojbine kafe Kaffe, etiopske pokrajine, jer se tamo ta biljka naziva "bun", vec od arapske imenice "qahwe" - cime se imenuje svako pice, biljni napitak, pa cak i vino. Arapska imenica "qahwa" izgovara se kao "kafa", a s vremenom je postala identifikacija samo za napitak od biljke "bun".
* Prva przionica kafe na Balkanu proradila je u Hrvatskoj - u Zagrebu (Franck) - 1892. godine.
* Glavni sastojak kafe - kofein pronasao je njemacki hemicar Runge kojem je Johann Wolfgang Goethe darovao nekoliko zrna kafe. U svojoj laboratoriji Runge je u kafi pronasao bezbojne kristale kofeina. Svako zrno kafe sadrzi kofein, hlorogenske kiseline, glikozide, polisaharide, lipide, trigonelin, aminokiseline, proteine i minerale (kalijum, kalcijum, magnezijum, fosfor i sumpor).
* Kafa na otvorenom brzo "stari" i poprima ukus duhana. Przena kafa na otvorenom moze stajati najduze do nedelju dana, a przena i samljevena - najvise dva do tri dana. Stoga, kafu valja drzati u dobro zatvorenim posudama - sa sto manje vazduha. Za pripremanje kafe najbolje je koristiti netom przenu i samljevenu kafu.
* Vise kafe, a manje vode - daje manju iskoristivost kafe. Normalno je da se na jednu litru vode stavi 50 do 60 grama samljevene kafe. Za jacu - "espresso" kafu - na litru vode stavlja se 100 do 150 grama samljevene kafe. Za "espresso", kafa mora biti sitno samljevena, dok za ostale nacine pripreme tog napitka zrno moze biti samljeveno i krupnije.
Francuski diplomat Talleyrand rekao je da je "kafa dobra kada je crna kao djavo, vrela kao pakao, cista kao andjeo i slatka kao ljubav".

* Rijec kafa potjece od arapskog "kaweh" sto u prijevodu znaci jacina ili snaga.
* Bah je komponovao kantatu "Kafa" u cast ovom napitku. I Betoven je veoma cijenio ovaj napitak.
* Onore de Balzak, francuski knjizevnik, kafu je smatrao vrstom inspiracije i konzumirao je 60 soljica dnevno.
* U svijetu se godisnje popije 400 milijardi soljica kafe.
* Kafa se u pojedinim kulturama smatra za afrodizijak, pa zaljubljeni parovi ispijanju kafe pristupaju kao svojevrsnom ritualu.




izvor

KAFA - DA LI STE ZNALI



Sta jos treba da znate o kafi

Kafa je vrsta psihoaktivne droge. Osim nje tu su jos caj, nikotin i amfetamini. One privremeno povecavaju aktivnost i podizu raspolozenje. Vece kolicine i duze uzimanje ostavlja tjelesne i psihicke stetne posljedice. Zato, pijte malo, pijte umjereno.

Kafa je kafa
Postoje dvije vrste kafe - arabika i robusta. Arabika se koristi cesce, jer je boljeg kvaliteta, a raste na sva cetiri kontinenta, koja imaju tropsku klimu. Uzgaja se na visini od 2.000 metara, a na mjestu gdje ona raste, ne uspijeva nista drugo.
- Cvijet kafe nalikuje bijelom ljiljanu, sazrijeva tri mjeseca, od maja do avgusta, a tajna dobre kafe uglavnom, zavisi od toga koliko se ona pazljivo bere. Najbolje je rucno, jer se tako manje ostecuje. Pritom, najbitniji su miris i ukus, a ne velicina zrna. Jer, kad se samelje, kafa je kafa, nezavisno od velicine zrna. Miris i ukus kafe zavise od podrucja na kom je uzgojena, jer svako podneblje nosi svoj miris. U nekim podrucjima, poput Rija, cak se nazire ukus blata, pa i okeana.
Kafa, kahva, kava
Kafa, kahva, kava, topli je napitak od mljevenih przenih zrna kafe, omiljen i rasprostranjen u cijelom svijetu. Pravi se od posebnih sitnih zrna smedje boje, koji rastu na posebnoj istoimenoj stabljici biljke u ekvatorijanim, toplijim djelovima svijeta. Mozemo razlikovati dvije osnovne vrste zrna, koji se razlikuju po razlicitim kriterijima (velicina zrna, kolicina arome, cijena).
Vec je nekoliko stoljeca kafa omiljen i uobicajen napitak diljem svijeta, popijemo je ujutro, poslije rucka, na kaficu idemo s prijateljima, kafica nam predstavlja vid drustvenog zivota, cesto se medjusobno pozivamo na kafu, pa makar pri tom mislili i na neki drugi oblik konzumacije jela ili pica.
U novije vrijeme se razmislja o tome, ima li kafa stetno djelovanje, pa eto da znate i nema bas, npr. kafa poslije rucka uopce nije nezdrava, naprotiv, odlican je saveznik u borbi sa viskom kilograma. Naime ona ubrzava metabolizam i tako navodi organizam da trosi kalorije, pa cak kad je i u stanju mirovanja. Visok sadrzaj kofeina u kafi pomaze oksidaciju masnoca i one se brze razgradjuju.
A koliko kalorija sadrzi kafa? Jedna salica espreso kafe sadrzi svega dvije kalorije, svaki dodana zlicica secera ima jos po dvadeset kalorija. Dakle, ako ne pretjeramo sa secerom i dodacima pomoci cemo organizmu u borbi sa slobodnim radikalima jer, kafa sadrzi i antioksidante.
Znamo da je njen osnovni sastojak kofein, on nam pomaze svojom stimulacijom nervnog sistema povecavajuci budnost, paznju, podize raspolozenje. Salica kafe ima 100-150 mg kofeina, pa koliko god govorili da je stetna, u umjerenim kolicinama nam nece smetati. Naravno, preterivanje sa kafom nije dobro – najcesci problemi koji se javljaju su nesanica, uznemirenost, lupanje srca i bol u zelucu. Dakle, necemo pretjerivati ma koliko nam je drago ispijanje kafe.
A sto mi znamo o kavi?
Nakon sto je kafa „osvojila“ Arabiju, njena upotreba prosirila se na citav islamski svjet, iako su nacini pripremanja bili razliciti u zavisnosti od lokalnih obicaja. Odatle i potice kafa u danasanjem obliku. Kafa je nekako „isla“ za islamom – gde bi se on sirio, sirila bi se i upotreba kafe. Tek u XVI stoljecu, preko Venecije i Marseja, napitak je polako ulazio u Evropu, ali se prvi veliki „proboj kafe“ povezuje sa porazom turskih trupa 1683. godine. Prilikom povlacenja iz Beca, Turci su za sobom ostavili velike kolicine kafe. Tada je otvorena i prva kafana u Becu, a Austrijanci su poceli da cjene ovaj mirisni napitak. Holandjani su biljku prenijeli na plantaze na Cejlonu i Javi, a Francuzi na Haiti, Jamajku, Kubu i Portoriko. Jedan mladi Portugalac prenio je kafu u Brazil i za manje od jednog stoljeca ova zemlja postala je najveci proizvodjac kafe u svijetu.
Njena pradomovina je Etiopija i pokrajina Kaffa (coffee, engl., Kaffée, njem.), pa tako u nasem dijelu svijeta se njeno ime najpravilnije izgovara na bosanskom jeziku (kahva) usred rijeci kahva moramo izgovoriti aspiracijski glas (h) i tu nam zatrepti dah. Kahva je izvorno arapska rijec koju su Bosnjaci prigrlili u cjelini, dok su je zapadnoeuropski jezikoslovci, ili nakrnjili izbacivsi glas (h), ili su za etimologijom posegnuli u pradomovinu, a onda je ortografski iskomplicirali. A upravo taj glas (h) mami govorniku dah i docarava hlapivu aromu ovoga pica.
A o pripremi kafe?
Turska kafa
Najbolja temperatura je 95-98 stepeni Celzijusa, dakle neposredno prije nego sto voda provri. Mozda ste to vec culi, ali vjerovatno niste znali zasto voda ne treba zakuhati. Na nizoj temperaturi od ove ne ekstradira se dovoljno kofeina i esencijalnih ulja iz zrna, pa je kafa bledunjava i slaba. Na visoj temperaturi, dakle na 100 stupnjeva, povecava se aciditet, a kafa ima kiseliji ukus.
Espresso kafa
Na samom pocetku XX stoljeca, izvjesni je Luidji Bezera napravio prvi espresso aparat koji je omogucio novi nacin pripreme kafe, dajuci joj drugaciji ukus. Dok sjedite u nekom kaficu i sa uzivanjem pijuckate cuvenu i jedinstvenu talijansku espresso kafu, vjerovatno ste se pitali kako se i zasto stvara ona divna, smedja pjena. Vjerovali ili ne, ta pjena je zapravo karamel – visoka temperatura i pritisak u masini za pravljenje espresso kafe karamelizira secer.
Postoji nekoliko vrsta espresso kafe. Obican, mali crni espresso, sa mlijekom – makijato, moka – mjesavina ciste espresso kafe i cokolade sa malo mlijeka, kapucino – dekadentna kombinacija jake espresso kafe i mlijeka od koga se dobija pjena po kojoj se pospu mrvice cokolade, espresso ristreto, breve, lungo itd...
Odnedavna se i kod nas udomacila instant kafa koja je ukusan i brzo pripremljiv napitak.
Kafa je kao „drustveno pice“ vise uticala na zene nego na muskarce, pa nije ni cudo kada zeni kazu da se moze udati ako je skuhala dobru kavu.
A o berbi kafe znamo li da:

Berba kafe pocinje kad bobice sazriju. Najbolji nacin je da se one beru jedna po jedna, jer se tako preskacu zelene i prezrele. Kafa se moze brati i tresenjem i masinskom berbom, posle kojih se mora vrsiti odvajanje nezrelih i prezrelih bobica. Slijedi termicka obrada koja se dijeli na nekoliko faza. Prva je faza susenja za vrijeme koje se eliminira vlaga. Tu zrna gube tekucinu, koja je oko 12% tezine zrna. Vrijeme faze susenja je oko polovine ukupnog vremena przenja kafe.
Druga faza je przenje, a najvazniji parametar je kolicina toplote koja se predaje zrnima. Intenzitet boje przene kafe je u korelaciji sa finalnom temperaturom przenja, pa visa temperatura daje tamniju kavu. Treca faza je hladjenje – kroz zrna kafe propusta se hladan zrak. Za najbolji kvalitet, przenje mora biti zaustavljeno naglim hladjenjem zrna zrakom ili vodom. Naravno da postoje mnogi nacini pripremanja, ali ovdje su oni osnovni.



izvor

KAFA POKLON



Kafa se cesto nosi kao poklon.
Kesica kafe ili, posljednjih godina, kesica kafe sa reklamnom soljicom.
Sve to moze biti i mnogo duhovitije.
Evo nekoliko ideja kako da napravite originalne, lijepe i zanimljive poklone.
Soljica za kafu, sa tacnicom i tanjiricem za kolac...
Slozite sve to u ukrasnu pletenu korpu, koju cete napuniti suhim cvijecem.
Kesici kafe dodajte dzezvu i sve to upakujte u obicnu bijelu kartonsku kutiju, ispunjenu ukrasnim papirnim tracicama.
Na poklopac kutije mozete nalijepiti recept za neki napitak od kafe, koji mozete ukrasiti nekom vinjetom i odstampati na papiru u odgovarajucoj boji.
Slicno prethodnom prijedlogu, za pakovanje upotrijebite obicnu bijelu kutiju sa ukrasnim tracicama.
U nju slozite nekoliko kesica kafe, dzezvicu i soljicu sa tacnicom.
I ovde sve mozete upotpuniti receptom za neki napitak od kafe.





izvor