Bubnjevi

Bubnjarski komplet je kolekcija glazbenih udaralačkih elemenata kojeg u većini slučajeva čine; doboš, činele, bas bubanj, tomovi i ostale udaraljke, a postavljen je tako da ga svira jedan glazbenik. Koristi se u većini glazbenih žanrova, a neki od njih su; pop, jazz, rock, blues, klasična glazba, hip hop i mnogi drugi glazbeni stilovi.Bubnjarski komplet, spada u skupinu udaralačkih instrumenata,jer se po svim njegovim dijelovima udara. Bubnjar koristi palice ilimetlice sa kojima udara po membrani pojedinog elementa ili činele, kakobi stvorio vibraciju, a time određeni ton.Palice za bubnjeve dolaze u različitim težinama i veličinama. U većinislučajeva izrađuju se od drveta, ali u novije vrijeme također i odplastike. Jedini element po kojem se ne udara palicom je bas bubanj, zakojeg se koristi pedala sa batićem, također pedalu ima i čarlstončinela, sa kojom se vrši funkcija podizanja gornje činele i udaranjajednom o drugu.Izraz 'bubnjarski komplet', najvjerojatnije dolazi iz Velike Britanije. Tamo je prvi puta izrađen tijekom 1700-ih godina. U Americi, tijekom prošlosti često upotrebljavan izraz 'bubnjarski set'.Različiti glazbeni žanrovi nalagali su stilske promjene u podešavanju bubnjarskog kompleta. Na primjer u većini oblika rock glazbe doboš, čarlston činela i bas bubanj, primarni su elementi koji se koriste u glazbenoj izvedbi.




U povijesti jazz glazbe obično su činele, doboš i čarlston činele bile dovoljen da zadovolje glazbene zahtjeve izvođača.
Prvi bubnjarski kompleti pojavljuju se u teatru, gdje su bubnjari zbog okolnost bili ohrabreni prostorom u postavljanju što većeg broja udaraljki.Do tada, bubnjevi i činele svirale su se odvojeno u vojnim iorkestralnim glazbenim postavama. U ranoj povijesti glazbala, bubnjarisu bas bubanj i ostale elemente svirali rukama, a tek od 1890-ih uvodi se nožna pedala za bas bubanj. William F. Ludwig 1909. godine, napravio je pedalu za bas bubanj utirući put za moderan bubnjarski komplet.Do prvog svjetskog rata,bubnjarski kompleti bili su prepznatljivi po velikom hodajućem basbubnju po kojemu su bile razne udaraljke i dodatne činele, a bio jesredišnji dio jazz glazbe. Čarlston činela pojavila se 1926. godine, dok su metalne konzole za tom-tomove i stalke za njih i činele, izradile Kinezi. 1930-ih Gene Krupa i ostali popularizirali su krivu cijev, koja je bila montirana na bas bubanj a na njoj su bili pričvršćeni tomovi.Sve većim utjecajem rock and rolla, bubnjarski kompleti postaju sve više popularni. Najveći razvoj bubnjarskog kompleta dogodio se pojavom bubnjara Ringo Starra iz sastava Beatlesi, kada je na američkoj televizijskoj postaji svirao Ludwigov komplet i time pokrenio popularizaciju bubnjeva.U sadašnjosti nije uobičajeno da bubnjar osim kompleta koristidodatne udarljke kao pomoćne instrumente. U novijem vremenu vrlo supopularni elektronički bubnjarski kompleti, zvučni moduli i razne ritammašine, koji se koriste za snimanje i osobni pojačani zvuk opreme. Pojedini dijelovi bubnja


Doboš ili mali bubanj u glazbi ima veoma svijetli zvuk zbog toga što su mu kože od plastičnematerije, a i zbog pokretnih žica. U njega se udara ili palicama ilimetalnim metlicama. Doboš se koristi i u vojne svrhe kao nprimjer ukoračnicama. Postoji više modela različitih dimenzija: američki, engleski, francuski (35*16.5cm, 35*14cm i 35*10cm).Bas bubanj ili veliki bubanj sa pedalom, uglavnom je manjih razmjera od onoga u simfonijskom orkestru. Uvijek sa "dvostrukim zatezanjem", u svim modelima imaju mjesto kože plastičnu(sintetičku) tvar. Udara se kožnom maljicom učvršćenom na pedalu kojupokreće desna noga izvođača. U ranijoj povijesti bas bubnja a pogotovou jazzglazbi na postolje bubanj bio je postavljen jedan činel. U njega seudaralo istovremeno kada i u bubanj palicom koja je završavala metalnomglavom. Pojedini vrsni glazbenici postigli veliku virtuoznost i pedalomna bas bubnju izvode mnogo vrsta izrazito brzih ritmova. U novijimsastavima koriste se ponekad dva velika bubnja ili dvije pedale najednom velikom bubnju."Čarlston" činela sa pedalom ili fuš ili fus(eng. hi-hat) sastoji se od dvije činele koje stoje na postolju načijem dnu je pričvršćena pedala, koja pomoću pokretne šipke povezane stom pedalom čini da dva činela udaraju jedan o drugi. Doljna činela jefiksna a gornja pokretna. Pedalu pokrećemo s lijevom nogom. U glazbi senaročito koristi za označavanje nenaglašenog dijela takta. Vrsniglazbenici na gornjem činelu izvode istovremeno metalnom metlicom ipalicom najrazličitije vrste ritmova.Tomovi ili tom-tom ili prijelazi sastoje se od drvenog sudaprekrivenog kožom koja je po ivicama namotana na drveni i metalniobruč. Stezanje se može regulirati zavrtnjima pričvršćenim na stranamasuda. Mogu se uglasiti kao mali timpani,ili dati različite dublje ili više tonove. Proizvođači su napraviličitavu skalu modela različitih dimenzija tomova, a vrsni glazbenici ihkoriste za razne prijelaze ritma i čitavoj sekciji daju jednu ritmičkupopunjenost. Činele [uredi]

• Orkestarski čineli suvremenog doba sastoje se iz dva tasa od metala (bakra ili bronce), čije je konkavno središte izbušeno u sredini da bi se provukle kožne drške. Da bi se dobio zvuktreba udarati vertikalno ili, točnije, trljati vertikalno jedan o drugiodozgo naniže ili obratno. Postoji više načina udaranja: široko (da seomogući duže vibriranje tona); odsječno (da bi se prigušio ton); brzosa malog rastojanja, a ponekad se može i kružno trljati tas o tas. Nanjima kompozitori postižu izvrsne efekte i imaju veliki značaj u djelima suvrmenih kompozitora.
  

• Viseći čineli su sastavni dio bubnja da bi se dobili drukčiji efekti nego na ručnim tasovima (krešenda, diminuenda, posebni ritmovi i akcenti, dobovajeitd.), jedan tas se pričvrsti na vrh metalnog štapa (pričvršćenog napostolju), čija se visina može regulirati.U ovakav činel se udara malimpalicama, palicama sa glavom od filca, palicama za doboš, ali imetalnim metlicama, da bi se dobili različiti ritmovi suvremenog stila.
  

wikipedia