Snaga piramide i zagonetka sfinge

Jedna od najvecih tajni svih vremena cije se svjedocanstvo još i danas uzdiže nebu pod oblake medu tisucljetnim užarenim pijeskom sahare jest tajna piramida.

Još uvijek Egipatske piramide svojom velicajnošcu podsjecaju na jednu od najrazvijenijih civilizacija prošlih stoljeca. Sve od svoje izgradnje, oko 2600 g.pr.Kr., Velika Keopsova (Khufuova) piramida u Gizi u Egiptu, vjerojatno je uzrokovala više nagadanja od bilo koje druge ljudske tvorevine na zemlji. Od svrhe gradnje tih tvorevina, pa sve do njihove namjene, ljudski rod u tisucljecima koja su slijedila nije imao mira u potrazi za njihovom tajnom i svrhom. PIRAMIDOLOGIJA Od svih rasprava o piramidama, najkontroverznije su one koje se odnose na piramidologiju i snagu piramida. "Piramidologija" je pojam kojim se opisuju napori raznih istražitelja da dokažu kako dimenzije Velike piramide sadrže šifre za mnoge napredne podatke i prorocanstva. Osoba najzaslužnija za to vjerovanje je Charles Piszzi Smyth, kraljevski astronom iz Škotske.

Na temelju proucavanja piramida na licu mjesta 1860. godine, izdao je djelo Naše nasljedstvo u Velikoj piramidi. To je prvo u nizu djela u kojima potanko otkriva mnoštvo zapanjujucih mjernih podataka koje sadrže dimenzije Velike piramide : primjerice, njezin opseg podudara s duljinom zemljine solarne godine, omjer njezine visine i osnovice daje broj pi, njezina visina pomnožena s 10 na 9 daje udaljenost Zemlje od Sunca i tako dalje. Vrlo zanimljive tvrdnje uglednog gospodina mnoge godine su kružile Zemljom ostavljajuci dubok dojam na svakoga, a pogled na te velebne gradevine sve je više utjerivao strahopoštovanje svakome tko bi ih vidio. Tvrdnje Charlesa Smytha bile su dojmljive sve dok ih drugi istražitelji nisu provjerili i otkrili da su daleko od preciznih.

I zaista, kako se kasnije ustanovilo, Smyth je, da bi dobio neke od njih, izmislio potpuno nov sustav mjernih jedinica. (kao što je izracunao piramidin inc = 0,999 inca, ili 25.146 mm). Osim toga, što je vec podosta uzdrmalo njegove tvrdnje o savršenosti piramide, svi podaci u kojima se mjerila visina piramide samo su približni, jer piramidi nedostaje vrh. Što nas dovodi na pocetak i ponovni upit, koja je bila njihova svrha, ako nije bila ta da se tajne svijeta i svemira svedu u jednostavan kompaktni oblik i su sažmu tvoreci osim savršenog oblika i hram skrivenih istina ? Njezine dimenzije su osim ostalog bile i temeljem za neka prorocanstva.

Primjerice zbog uporabe specificnog nacina mjerenja, bilo je nekoliko razlicitih predvidanja Isusova drugog dolaska; 1881., 1911., i 1936., kao i dana Posljednjeg Suda, 20. Oktobra, 1953. godine. SNAGA PIRAMIDA Jednako su sporne, ali puno intrigantnije, tvrdnje o snazi piramida. Tvdnje su nastale kad je 1930-ih godina francuski turist Antoine Bovis posjetio Veliku piramidu i jako se iznenadio otkrivši da se tijela malih životinja koje su uginule unutar piramide ne raspadaju. Unatoc velikoj vlazi, tijela su bila dobro ocuvana. Kod kuce je eksperimentirao kartonskim piramidama i otkrio da povrce stavljeno u piramidu dulje zadržava svježinu od povrca koje je stavljeno u posude drugih oblika. Za Bovisova otkrica saznao je Karel Drbal iz nekadašnje Cehoslovacke, pa je zapoceo niz drugih pokusa.

Umjesto povrca, u modele piramida stavljao je britve i zapanjeno otkrio da su se one tupe opet naoštrile. Drbal je bio toliko zadivljen da je 1949. prijavio svoje otkrice patentnom uredu u Pragu kao pronalazak za oštrenje britvi. Razumljivo je takoder da su naucni krugovi tu radikalnu tvrdnju primili skepticno, pa su mu odbili patent dok ih rezultati daljnjih ispitivanja ne budu zadovoljavali. Iako je potrajalo deset godina, testovi su ocito bili uspješni, jer je 1959. godine, Drbal konacno dobio patent registriran kao br. 91304 i otada tvornica u njegovoj zemlji proizvodi kartonske piramide za oštrenje britvica (danas se izraduju od stiropora). Jedan od osobito zanimljivih uvjeta u patentu je slijedeci : da bi došlo do oštrenja, uzdužna os oštrice mora stajati u smjeru Zemljina magnetskog polja.

Ipak, drugi su istraživaci podijeljeni u mišljenjima o "snazi piramida". Neki navodno nisu dobili nikakve znacajnije rezultate, pa su poricali postojanje tog fenomena. Nasuprot tome, dr.Lyall Watson autor Nadranravnog, i dalje je tvrdio da se britvica s dvostrukom oštricom stavljena odmah ispod vrha kartonske piramide može svakodnevno upotrebljavati cetiri mjeseca, ako su linije baze piramide postavljene u smjeru sjever–jug i istok–zapad, a oštrica britve u smjeru istok–zapad. Medutim, primjetio je da se oštrica ne smije jednostavno staviti na dno, vec na neku podlogu visoku trecinu visine piramide, te da se piramida za vrijeme pokusa treba držati dalje od elektricnih aparata. Mehanizam kojim se postižu ti ucinci još je uvijek tajna. Watson je nagadao da možda oblik piramide pokrece unutrašnje magnetsko polje koje potice obnovu kristala po rubu tupe britvice.

Gaussova mjerila pokazala su da zaista dolazi do magnetske indukcije koja stvara jako magnetsko polje koje zatim uzrokuje elektromagnetsku dehidraciju zraka, što bi objasnilo prije navedeni uvjet patenta, kao i potrebu da se piramide drže podalje od elektricnih polja koja mogu utjecati na njihovu magnetsku aktivnost. ZAGONETKA SFINGE Od vremena staroegipatskog Novog Kraljevstva (oko 1400. g.pr.Kr.) pa sve do osnivanja suvremene egiptologije prije više od jednog stoljeca, vladalo je opce mišljenje da je velika sfinga u Gizi postavljena na ulaz velikih piramida kako se uvijek vjerovalo kao njihov cuvar, napravljena zapravo prije razdoblja cetvrte dinastije (koje je zapocelo oko 2550 g.pr.Kr.).

S druge strane, istražitelji iz dvadesetog stoljeca cvrsto su uvjereni da je upravo tada ona i napravljena oko 2500 g.pr.Kr. za vrijeme cetvrte dinastije i vladavine faraona Khafre (Kefrena) i da je njegovo lice upotrijebljeno kao model za lice sfinge. 1991. godine, egiptologe je uzdrmala vijest dr. Roberta Schocha, geologa sveucilišta u Bostonu, da postoje dokazi koji pokazuju da su ranija mišljenja bila ipak tacna i da Velika sfinga najvjerojatnije datira iz 7000. – 5000. g.pr.Kr. Tacnije, Schoch tvrdi da trup sfinge datira iz tog razdoblja, te zakljucuje da je taj velicanstveni div izgraden u nekoliko faza, od kojih je u prvoj fazi napravljen trup, a u zadnjoj je isklesana stražnja strana. Vecina egiptologa smatra da je sfinga bila napravljena kao cuvar piramida, ali ako je Schoch u pravu, ona je postojala nekoliko tisucljeca prije tih gradevina.

Roberta Schocha do tog su zakljucka doveli tragovi djelovanja vremenskih prilika koji su vidljivi na sfingi jer, dok druge gradevine na ovom podrucju imaju tragove abrazije pijeska i vjetra, na sfingi se vide tragovi erozije koju je uzrokovala voda, a posljednje je razdoblje poplava i kiša ovdje bilo izmedu 12.000 i 3.000. godina prije Krista. Njegovo odredivanje starosti sfinge podudara se sa seizmickim ispitivanjima, pa se nada da ce dobiti dopuštenje egipatske vlade da uzme uzorke sa sfinge za radioizotopno ispitivanje pri kojemu se upotrebljava klor. Osim toga Schoch ne vjeruje u teoriju da sfinga ima Kefrenovo lice. Njegove tvrdnje potkrijepio je pozivajuci se na dokaze newyorškog foreznicara Franka Dominga, da je lice sfinge izrazito "africko" (tj.negoidno). Iako su njegova istraživanja naucno zasnovana, Schoch nije jedini suvremeni istraživac koji tvrdi da sfinga potjece iz razdoblja prije dinastija.

U knjizi Zmija na nebu, samouki egiptolog John Anthony West iznosi mišljenje da je sfinga napravljena najkasnije 10.000 g.pr.Kr. ali je njegovu teoriju da su je napravili preživjeli s atlantide, zajednica egiptologa odbacila kao neosnovanu. Novinar Graham Hancock u svojoj knjizi Otisci bogova tvrdi da je sfinga doista napravljena u razdoblju prije dinastija i da ju je napravila civilizacija koja je prije postojala, vjerojatno na djelu Antarktika koji je bio pogodan za život, a poslije se naselila u drugim podrucjima svijeta, ukljucivši dolinu Nila.

Bez obzira na to koliko to zvucalo vjerovatno, mora se priznati da sfinga uistinu potjece iz razdoblja prije dinastija, te da ju je napravila napredna ljudska rasa, a ne stari Egipcani; samo ostaj pitanje tko su oni bili !? Poput svog dvojnika u grckoj mitologiji, Velika sfinga iz Gize vrlo je vješta u postavljanju teških zagonetki.