Najčudniji božićni mitovi i legende

Tradicija proslave Božića, kao svetskog praznika u kojem debeljuškasti starac u crvenoj odeći leti oko sveta kako bi podelio darove deci, nije prastara.
Ali proslava Božića dolazi još od davnih vremena i nekih prastarih običaja i legendi, koje ljudi širom sveta poštuju već vekovima. Promena godišnjih doba i skraćeno dnevno vreme u jesen, a pogotovo zimi i u kombinaciji s ljudskom potragom za svrhom i značenjem vlastite egzistencije, sve je to doprinelo, kao i u mnogočemu drugom, oblikovanju Božića, kojeg poznajemo danas.

Samo u poslednjih 100-injak godina, rodili su se bizarni mitovi i legende oko Božića i svega vezanog uz taj praznik. Za neke od tih čudnih mitova ste možda i sami čuli.



Rešiti se zle nesreće

Za početak, unutar 12 dana od samog Božića, morate maknuti božićno drvce, ili će nesreća zadesiti domaćinstvo koje se tog nije držalo. Tako glasi mit kojeg smo vam odlučili predstaviti kao prvog u nizu bizarnih. Prema tome, pripazite na dane nakon Božića, a pogotovo da drvce ukloniti pre praznika Bogojavljenja.

Tradicija kićenja bora blistavim ukrasima, prema jednoj od legendi, tako dolazi iz Nemačke. Naime, tamo je u prošlosti, kaže priča, živela siromašna žena, koja je htela božićno drvce okititi za decu, ali nije imala čime. Na sam Badnjak, pauci su oko bora sapleli mreže, a jedan mudrac koji je prolazio pored kuće te siromašne žene, bio je zadivljen prizorom i izrekao je blagoslov na drvce i domaćinstvo. Ujutro, paukove mreže zasjale su srebrnim sjajem pod odsjajem sunca pa je prekrasan prizor razveselio ženu i njenu decu.



Magična biljka

Za imelu se veruje kako je pak magična biljka, a u stara vremena, druidi su je smatrali svetom. U božićno vreme, s njenih grana bi se otkidale mladice, koje su nosioca štitile od zlih duhova. I Rimljani su smatrali kako je imela sveta biljka, pa bi u vreme Božića ukrašavali glave njenim mladicama, kako bi se zaštitili od zla.

Evo još jednog zanimljivog božićnog mita, a dolazi nam iz Holandije. Tamo deca već dugo vremena veruju kako će stavljanje šećera i sena u obuću na badnje veče, udobrovoljiti Deda Mraza i nahraniti njegove sobove. Kao nagradu, naravno, ujutro bi ih dočekala obuća puna igračaka.

Darivanje na Bogojavljenje, a ne Božić

U Italiji, s druge strane, deca poklone dobijaju u velikim staklenim posudama, ali ne za Božić, već na Bogojavljenje. Legenda kaže kako darove donosi La Befana, dobra veštica, koja u kuće ulazi kroz dimnjake leteći na metli i puni staklenke darovima, Staklenke još nazivaju i urnama sudbine.

Neke stare legende isto tako govore kako 12 dana božićnih praznika predviđaju, odnosno predskazuju kakvo će vreme biti u idućoj godini.



Životinje kleče na badnje veče

Možda i najčudniji mit nam dolazi iz keltskih legendi, a u njemu se kaže, kako osobe koje su rođene na sam Božić mogu videti ‘sitna bića’ (vile i ostala vilinska bića).

U Velikoj Britaniji, Francuskoj i Belgiji, veruje se kako sve domaće životinje na porodičnim farmama, kleknu na badnje veče. U Engleskoj, legenda kaže kako pčele ‘odzuje’ 100. psalmi na badnje veče. Naravno, taj mit, legenda ili čista besmislica, ako hoćete, nikad nije potvrđena, a jedan američki pčelar na svojem je blogu napisao kako je zapravo obavio taj ‘eksperiment’. Naravno, pčele su mu zujale, ali koju melodiju, to je bilo nedokučivo za njega.



‘Božićna zvezda’

Jeste li čuli za cvet ‘božićna zvezda’? Nju je u Meksiku 1828. godine otkrio američki veleposlanik Joel Poinsette, po kojem je taj cvet i dobio ime – poinsettia (Euphorbia Pulcherrima). Ali, legenda kaže kako su dvoje dece, brat i sestra, u jednom meksičkom selu kao ukras prilikom slaganja jaslica doneli vrlo ružnu i neuglednu biljku kao ukras. Kako su bili siromašni i nisu mogli kupiti ukras, ubrali su biljku koja je rasla pored ograde njihove kućice.

Ostala deca su im se rugala zbog ružnog cveta, ali na božićno jutro, popa u selu kao i sve ostale seljake dočekao je neočekivan prizor. Neugledna biljka preko noći je procvetala u predivan cvet i postala ‘zvezda’ čitavih jaslica izgledom, pa su brat i sestra biljki dali ime ‘božićna zvezda.