Kada i kako odstraniti madež
Strana 1 od 1
Kada i kako odstraniti madež
Osobito treba biti oprezan u slučaju prekanceroznih promjena koje zahtijevaju pojačan oprez i redovite kontrole
Madeži su kožne tvorbe građene od nakupina zrelih nevus stanica, čija je citoplazma djelomice ispunjena pigmentom, a površina pokrivena slojevitim epidermisom. Obično su okruglasta oblika, promjera manjeg od jednog centimetra, mogu biti izbočeni ili u razini kože. Unutar kože najčešće se prostiru u površnom (epidermisu) ili srednjem sloju (dermisu), a gotovo nikada u potkožju.
Većina ljudi ima od 10 do 40 nevusa, koji mogu biti različite boje - od boje kože, preko ružičaste, svijetlo smeđe, tamno smeđe, pa do potpuno crne. Postoje i rijetki oblici koji oko sebe imaju krug gotovo bijele kože bez pigmenta (halo nevusi), ili su tamno plave boje guste konzistencije (blue nevusi).
Javljaju se već u ranijem djetinjstvu, a najviše ih je tijekom mlađe odrasle dobi. U starijoj dobi postupno se smanjuje broj madeža, ali tada se javljaju druge, madežima slične kožne tvorbe, najčešće hiperkeratoze.
Postoji jasna obiteljska sklonost stvaranju i umnožavanju madeža, pa roditelji i djeca često imaju iste tipove madeža, čak na istim mjestima. Nepotvrđene teorije upućuju na to da se, ako postoji genetska sklonost, svakodnevnim brisanjem ručnikom oljuštene stanice madeža mogu usaditi u zdravu kožu i na taj način grupirati i množiti.
Indikacije za odstranjivanje
Seboroična keratoza
Veličina, položaj i izgled madeža različiti su i ne treba sve odstraniti, ali ima i onih koji se moraju odstraniti ili barem redovito kontrolirati. Indikacije za odstranjivanje dijele se na medicinske i estetske.
Medicinske indikacije - uključuju madeže koji rastu, mijenjaju oblik i boju, ili se nalaze na mjestima iritacije. Pod iritacijom podrazumijevamo učinak sunčeva UV zračenja, što se ponajprije odnosi na madeže na licu, vratu i prsima. Madeži koji se stalno mehanički iritiraju (npr. svakodnevnim brijanjem kod muškaraca ili struganjem rubova grudnjaka kod žena) također spadaju u rizičnu skupinu. Medicinski najvažnije indikacije su madeži sumnjiva izgleda, koji upućuju na melanom, ali i druge kožne tumore, npr. bazaliome.
Estetske indikacije - riječ je prije svega o madežima na licu i vratu, jer su najvidljiviji, a estetski mogu smetati i manji madeži, osobito ako su brojni. Na prsima, trbuhu, leđima i ekstremitetima česti su veći grozdasto izbočeni nevusi koji ružno imponiraju, pa se i u tom slučaju preporučuje odstranjivanje.
Metoda ovisi o promjeni
Metodu odstranjivanja biramo prema indikaciji, zbog čega je jako bitan detaljan pregled liječnika koji se time bavi. Mora uključiti detaljnu anamnezu o ponašanju madeža i pregled mikroskopom. U slučaju sumnje na melanom ili prekanceroznu promjenu, točno je određen dijagnostički kriteriji.
Ako je osnovana sumnja da bi madež mogao biti melanom ili drugi maligni tumor, tada nema dvojbe - potreban je klasičan kirurški pristup, a to znači široka ekscizija.
Srećom, većina madeža je benigna po izgledu i ponašanju, pa se koriste manje agresivne i dobro kontrolirane metode odstranjivanja. Većinom je to radiovalna metoda koja ima karakteristike kirurške ablacije (ljuštenja), ali bez ožiljka i potrebe za šivanjem rane. Koristi se visokofrekventnim elektromagnetskim valovima (3,8 Mhz) i nema zračenja kao kod radiološke dijagnostike, koja rabi X-zrake, čije često i prekomjerno djelovanje može biti štetno. Osnovna karakteristika radiovalnog tretiranja kože i tkiva je velika preciznost rada, bez štetnog i razarajućeg djelovanja na okolno tkivo, za razliku od klasičnog elektrokirurškog učinka ili djelovanja nekih lasera. Primjenom različitih nastavaka i različitih oblika elektromagnetskih valova, tkivo i koža se mogu rezati i ljuštiti, a krvne žile istodobno se koaguliraju, pa nema krvarenja. S obzirom na to da ta metoda omogućuje precizan rad u površnom (epidermalnom) sloju kože, uvjetuje minimalnu traumu tkiva i zarastanje bez ožiljka, ili uz minimalnu, jedva vidljivu lokalnu depigmentaciju. Ta kvaliteta posebno je izražena pri odstranjivanju madeža na licu i vratu, gdje zbog obilnije prokrvljenosti rane brže zacjeljuju, pa već nakon nekoliko tjedana nema tragova zahvata. Nakon zahvata ranicu treba samo nekoliko dana štititi flasterima, a okolnu kožu tretirati kremama koje stimuliraju bržu epitelizaciju. Tkivo odstranjeno ovom metodom može se i treba poslati na patohistološku analizu.
Zbog svoje preciznosti, radiovalna tehnika operiranja preporučuje se i za druge estetske zahvate, npr. "facelift" i blefaroplastiku (estetska operacija vjeđa), ali najveću popularnost stekla je zahvaljujući odstranjivanju različitih kožnih tvorbi i izraslina, i to zbog atraumatskog učinka na kožu i zarastanja bez ožiljaka.
Laseri koriste svjetlo kao energiju kojom se tkivo reže ili destruira koagulacijom ili odstranjuje evaporacijom. O količini primijenjene energije ovisi i obim destrukcije kožne promjene i okolnog tkiva. Ako tkivo ispari, nemam materijala za patohistološku analizu.
Krioterapiju često koriste dermatolozi, a temelji se na primjeni vrlo niskih temperatura (-76°C do čak -196°C). Pogodna je za manje dobroćudne kožne tvorbe, posebno za bradavice na prstima i šakama. Hipopigmentacija na mjestu primjene, kao posljedica zahvata, estetski je prihvatljiva.
Elektrokirurške metode spadaju u starije metode i koriste toplinu kao energiju, a glavni nedostatak je oštećivanje kože oko madeža, pa su pogodne samo za odstranjivanje manjih fibroma i bradavica koji vise na tankim peteljkama.
izvor
Madeži su kožne tvorbe građene od nakupina zrelih nevus stanica, čija je citoplazma djelomice ispunjena pigmentom, a površina pokrivena slojevitim epidermisom. Obično su okruglasta oblika, promjera manjeg od jednog centimetra, mogu biti izbočeni ili u razini kože. Unutar kože najčešće se prostiru u površnom (epidermisu) ili srednjem sloju (dermisu), a gotovo nikada u potkožju.
Većina ljudi ima od 10 do 40 nevusa, koji mogu biti različite boje - od boje kože, preko ružičaste, svijetlo smeđe, tamno smeđe, pa do potpuno crne. Postoje i rijetki oblici koji oko sebe imaju krug gotovo bijele kože bez pigmenta (halo nevusi), ili su tamno plave boje guste konzistencije (blue nevusi).
Javljaju se već u ranijem djetinjstvu, a najviše ih je tijekom mlađe odrasle dobi. U starijoj dobi postupno se smanjuje broj madeža, ali tada se javljaju druge, madežima slične kožne tvorbe, najčešće hiperkeratoze.
Postoji jasna obiteljska sklonost stvaranju i umnožavanju madeža, pa roditelji i djeca često imaju iste tipove madeža, čak na istim mjestima. Nepotvrđene teorije upućuju na to da se, ako postoji genetska sklonost, svakodnevnim brisanjem ručnikom oljuštene stanice madeža mogu usaditi u zdravu kožu i na taj način grupirati i množiti.
Indikacije za odstranjivanje
Seboroična keratoza
Veličina, položaj i izgled madeža različiti su i ne treba sve odstraniti, ali ima i onih koji se moraju odstraniti ili barem redovito kontrolirati. Indikacije za odstranjivanje dijele se na medicinske i estetske.
Medicinske indikacije - uključuju madeže koji rastu, mijenjaju oblik i boju, ili se nalaze na mjestima iritacije. Pod iritacijom podrazumijevamo učinak sunčeva UV zračenja, što se ponajprije odnosi na madeže na licu, vratu i prsima. Madeži koji se stalno mehanički iritiraju (npr. svakodnevnim brijanjem kod muškaraca ili struganjem rubova grudnjaka kod žena) također spadaju u rizičnu skupinu. Medicinski najvažnije indikacije su madeži sumnjiva izgleda, koji upućuju na melanom, ali i druge kožne tumore, npr. bazaliome.
Estetske indikacije - riječ je prije svega o madežima na licu i vratu, jer su najvidljiviji, a estetski mogu smetati i manji madeži, osobito ako su brojni. Na prsima, trbuhu, leđima i ekstremitetima česti su veći grozdasto izbočeni nevusi koji ružno imponiraju, pa se i u tom slučaju preporučuje odstranjivanje.
Metoda ovisi o promjeni
Metodu odstranjivanja biramo prema indikaciji, zbog čega je jako bitan detaljan pregled liječnika koji se time bavi. Mora uključiti detaljnu anamnezu o ponašanju madeža i pregled mikroskopom. U slučaju sumnje na melanom ili prekanceroznu promjenu, točno je određen dijagnostički kriteriji.
Ako je osnovana sumnja da bi madež mogao biti melanom ili drugi maligni tumor, tada nema dvojbe - potreban je klasičan kirurški pristup, a to znači široka ekscizija.
Srećom, većina madeža je benigna po izgledu i ponašanju, pa se koriste manje agresivne i dobro kontrolirane metode odstranjivanja. Većinom je to radiovalna metoda koja ima karakteristike kirurške ablacije (ljuštenja), ali bez ožiljka i potrebe za šivanjem rane. Koristi se visokofrekventnim elektromagnetskim valovima (3,8 Mhz) i nema zračenja kao kod radiološke dijagnostike, koja rabi X-zrake, čije često i prekomjerno djelovanje može biti štetno. Osnovna karakteristika radiovalnog tretiranja kože i tkiva je velika preciznost rada, bez štetnog i razarajućeg djelovanja na okolno tkivo, za razliku od klasičnog elektrokirurškog učinka ili djelovanja nekih lasera. Primjenom različitih nastavaka i različitih oblika elektromagnetskih valova, tkivo i koža se mogu rezati i ljuštiti, a krvne žile istodobno se koaguliraju, pa nema krvarenja. S obzirom na to da ta metoda omogućuje precizan rad u površnom (epidermalnom) sloju kože, uvjetuje minimalnu traumu tkiva i zarastanje bez ožiljka, ili uz minimalnu, jedva vidljivu lokalnu depigmentaciju. Ta kvaliteta posebno je izražena pri odstranjivanju madeža na licu i vratu, gdje zbog obilnije prokrvljenosti rane brže zacjeljuju, pa već nakon nekoliko tjedana nema tragova zahvata. Nakon zahvata ranicu treba samo nekoliko dana štititi flasterima, a okolnu kožu tretirati kremama koje stimuliraju bržu epitelizaciju. Tkivo odstranjeno ovom metodom može se i treba poslati na patohistološku analizu.
Zbog svoje preciznosti, radiovalna tehnika operiranja preporučuje se i za druge estetske zahvate, npr. "facelift" i blefaroplastiku (estetska operacija vjeđa), ali najveću popularnost stekla je zahvaljujući odstranjivanju različitih kožnih tvorbi i izraslina, i to zbog atraumatskog učinka na kožu i zarastanja bez ožiljaka.
Laseri koriste svjetlo kao energiju kojom se tkivo reže ili destruira koagulacijom ili odstranjuje evaporacijom. O količini primijenjene energije ovisi i obim destrukcije kožne promjene i okolnog tkiva. Ako tkivo ispari, nemam materijala za patohistološku analizu.
Krioterapiju često koriste dermatolozi, a temelji se na primjeni vrlo niskih temperatura (-76°C do čak -196°C). Pogodna je za manje dobroćudne kožne tvorbe, posebno za bradavice na prstima i šakama. Hipopigmentacija na mjestu primjene, kao posljedica zahvata, estetski je prihvatljiva.
Elektrokirurške metode spadaju u starije metode i koriste toplinu kao energiju, a glavni nedostatak je oštećivanje kože oko madeža, pa su pogodne samo za odstranjivanje manjih fibroma i bradavica koji vise na tankim peteljkama.
izvor
Similar topics
» Kako da se ne ugojite kada ostavite cigarete
» Kada televizori postanu pametni
» Što se događa sa čovekom kada umre?
» Kada je vreme da dete dobije mobilni?
» Biljke komuniciraju među sobom kada su u opasnosti
» Kada televizori postanu pametni
» Što se događa sa čovekom kada umre?
» Kada je vreme da dete dobije mobilni?
» Biljke komuniciraju među sobom kada su u opasnosti
Strana 1 od 1
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu